Mnogi roditelji se u nekom trenutku zapitaju: „Da li moje dijete već dovoljno govori?“ Dok neka djeca sa godinu dana izgovore svoje prve riječi, druga počnu jasno govoriti tek kasnije. Brzo se krenu poređenja s drugom djecom – a s tim dolazi i nesigurnost.

Najvažnija smjernica odmah na početku: Djeca uče jezik svojim tempom. Nije presudno da li tvoje dijete u određenom trenutku izgovara određeni broj riječi. Mnogo je važnije da se njegova komunikacija korak po korak razvija – u razumijevanju, pokazivanju, slušanju i kasnije i u govoru.

Kako se jezik razvija u ranom djetinjstvu

Sljedeće dobne smjernice su okvirne. Svako dijete se razvija individualno i male vremenske razlike su potpuno normalne.

Oko 12 mjeseci

Mnoga djeca:

  • ciljano izgovaraju prve riječi kao „mama“ ili „tata“
  • reaguju na svoje ime
  • razumiju jednostavne upute
  • pokazuju na stvari koje ih zanimaju
  • koriste geste poput mahanja ili pljeskanja

Oko 18 mjeseci

U ovoj fazi se jezik često razvija posebno brzo.

Mnoga djeca:

  • već izgovaraju nekoliko razumljivih riječi
  • redovno uče nove riječi
  • razumiju jednostavna pitanja i kratke upute
  • sve jasnije pokazuju šta žele

Oko 2 godine

Sada jezik često počinje izražavati cijele misli.

Mnoga djeca:

  • spajaju dvije riječi
  • formiraju prve kratke rečenice
  • riječima izražavaju želje i potrebe
  • razumiju mnogo više nego što sama mogu reći

Između 3 i 4 godine

Jezik tada najčešće postaje sve tečniji.

Mnoga djeca:

  • govore u dužim rečenicama
  • prepričavaju mala iskustva
  • postavljaju mnogo pitanja
  • vode jednostavne razgovore
  • sve više se sporazumijevaju s drugom djecom

Ne dešava se svaki razvojni korak tačno na rođendan. Razlike od nekoliko mjeseci su česte.

Razumijevanje je jednako važno kao i govor

Mnogi roditelji najviše obraćaju pažnju na to koliko riječi njihovo dijete već govori. Ali za razvoj je najmanje jednako važno i to koliko dobro razumije jezik.

Dijete koje još malo govori, ali:

  • reaguje na svoje ime,
  • traži kontakt očima,
  • pokazuje šta želi,
  • razumije jednostavne upute,
  • i koristi geste za komunikaciju,

često se razvija drugačije od djeteta koje ima poteškoće i s razumijevanjem jezika.

Zato pedijatrice i pedijatri uvijek posmatraju cjelokupnu komunikaciju – ne samo rječnik.

Odrastanje uz više jezika nije nedostatak

Mnoge porodice kod kuće govore više jezika i pitaju se da li to zbunjuje njihovo dijete.

Prema sadašnjim saznanjima, to nije slučaj. Djeca mogu učiti više jezika istovremeno. Pri tome se može desiti da miješaju riječi iz različitih jezika ili da pojedini razvojni koraci teku malo drugačije.

Najvažnije je da se svaki jezik redovno i prirodno govori u svakodnevnom životu.

Kako možeš podržati razvoj govora

Djeca ne uče jezik kroz programe vježbanja, nego kroz zajedničku svakodnevicu.

Posebno pomaže:

  • puno razgovarati jedno s drugim
  • zajedno gledati slikovnice
  • imenovati stvari koje upravo doživljavate
  • postavljati pitanja i dati djetetu vrijeme da odgovori
  • zajedno pjevati, govoriti rime i pričati priče
  • pažljivo slušati i pokazati iskreno interesovanje

Manje pomaže ako stalno ispravljaš dijete ili ga tjeraš da ponavlja riječi. Jezik se razvija prije svega kroz zajednička iskustva i razgovore.

Kada treba pažljivije obratiti pažnju

Ne treba svako dijete koje kasnije progovori liječenje. Ipak, postoje situacije koje bi trebalo pedijatrijski provjeriti.

Razgovaraj sa svojom pedijatrijskom ordinacijom ako tvoje dijete:

  • sa oko 18 mjeseci još ne koristi razumljive riječi,
  • sa otprilike 2 godine još ne pravi kombinacije riječi,
  • ponovo izgubi već naučene riječi,
  • slabo reaguje na govor ili ne razumije jednostavne upute,
  • rijetko traži kontakt očima ili koristi geste,
  • ili imaš opšti osjećaj da se njegova komunikacija jedva razvija.

Što se ranije prepoznaju moguće poteškoće, to se djeca bolje mogu podržati.

Šta može stajati iza usporenog razvoja govora

Ne govori svako dijete kasnije zato što postoji razvojni poremećaj.

Mogući uzroci mogu, na primjer, biti:

  • individualni tempo razvoja
  • česte upale srednjeg uha ili oslabljen sluh
  • prijevremeno rođenje
  • neurološke ili razvojne posebnosti

Zato se u pedijatrijskoj procjeni često radi i test sluha.

Ukratko

Razvoj govora je kod svakog djeteta drugačiji. Neka djeca progovore rano, druga prvo više posmatraju i tek kasnije počnu sa svojim prvim riječima. Važno nije poređenje s drugom djecom, nego da se komunikacija u cjelini dalje razvija. Zajednički razgovori, čitanje naglas i svakodnevica bogata jezikom najbolja su podrška razvoju govora.

Prati razvoj govora svog djeteta

Uz tio App dobijaš smjernice prilagođene uzrastu za važne razvojne korake i možeš vrlo jednostavno zabilježiti nove riječi, prekretnice i promjene. Tako možeš pratiti razvoj svog djeteta kroz vrijeme i na U-pregledima imaš važne zapažanja odmah pri ruci.